Danas je sve veći broj dece koja pokazuju odgovarajuće probleme ili kašnjenja u razumevanju jezika, produkciji govora i promenama u ponašanju.
Govor i jezik se javljaju u određenom vremenskom periodu i ne sme se na to gledati tako da će dete jednostavno govoriti kada ono bude spremno. Jer deca koja ne dobijaju rani tretman su u većem riziku za:
1. Nemogućnost učenja i razumevanja jezika (ovi problemi su naročito izraženi kod školske dece kada se pristupa usvajanju čitanja i pisanja).
2. Akademski neuspeh
3. Društveno odbacivanje (većina dece nije u mogućnosti da razume određene socijalne interakcije naročito razumevanje šale)
4. Ponašanje i problemi sa samopouzdanjem (većina dece na malom uzrastu do 3.godine većinu svojih frustracija usled nemogućnosti komunikacije i ostvarivanja interakcije upravo ispoljava kroz ponašanje).
5. Anksiozni poremećaji (uglavnom se javljaju kod starije dece).
Moram istaći da deca koja kasne u razvoju govora i jezika ne usvajaju spontano svoj maternji jezik već ga UČE, kao kada učimo strani jezik. Deca kasne u odnosu na svoje vršnjake u određenim aspektima upotrebe jezika, naročito u oblasti fonološke svesnosti, narativnog razvoja, gramatičkih veština, razumevanju jezika i interakcija sa svojim vršnjacima.
Sledeće smernice se mogu koristiti da bi se utvrdilo da li vaše dete kasni u razvoju govora i jezika:
●Ukoliko dete od 18 do 20 meseci ima manje od 24 reči
●Ukoliko dete od 21 do 24 meseca ima manje od 40 reči
●Ukoliko dete od 24 do 30 meseci ima manje od 100 reči ili ne koristi kombinacije reči za 24 meseca
●Nema relativno dobro razumevanje, igru, društvene, motoričke i kognitivne veštine.
Što više ovih upozorenja pronalazite kod deteta, veća je potreba za logopedom i logopedskom terapijom. Ukoliko dete pripada određenoj grupi tome moramo dodati i prisustvo dva ili više faktora rizika.
Koji su faktori rizika?
• Ograničeno oglašavanje i gukanje dok je bilo/a beba.
• Ograničena upotreba ili izostanak upotrebe glagola.
• Ograničena upotreba suglasnika: dete do 12 meseci ukoliko koristi samo 4-5 suglasnika i ograničen broj samoglasnika spada u rizičnu grupu.
• Ograničena imitacija reči: deca u fazi kombinacije prvih reči u rečenicu (od 18 do 30 meseci) koriste imitaciju kao dominantnu strategiju u učenju jezika.
• Ograničena igra: deca koja ne koriste igračke i imaju odsustvo simboličke igre imaju povećan rizik za nastavak kašnjenja.
• Ograničena upotreba gesta: do 12 meseci deca bi trebala ukazivati na predmete i koristiti najmanje četiri od sledećih gestova i pokreta: davanje, guranje, podizanje ruku, pokazivanje prstom, mahanje, tapšanje, pomeranje glave za “NE” i “DA”.
• Teškoće u socijalnoj interakciji: deca sa kašnjenjem u razvoju govora i jezika više se oslanjaju na nejasne vokalizacije, buku, gest kako bi ostvarila interakciju ili se totalno povlače.
• Nasledni faktor: ukoliko je jedan od roditelja imao slične ili iste probleme.
• Problemi sa sluhom: česte infekcije i upale ušiju kao i česta salivacija nosa mogu dovesti do sakupljanja tečnosti u ušima, što u značajnoj meri utiče na slabljenje sluha a samim tim je i povezano sa kašnjenjem u razvoju govora i jezika.
Što više ovih znakova upozorenja primećujete, to će vaše dete imati više koristi od logopedske terapije. Takođe je korisno da uzmete u obzir nivo frustracije svog mališana. Ako vaše dete često doživljava frustraciju jer ne razume i ne može da komunicira, može biti korisno da se javite logopedu. Takođe, poverujte svom instiktu! Ako vam roditeljska intuicija govori da nešto nije u redu, nema ništa loše u sprovođenju evaluacije! U najmanju ruku ćete se smiriti i uveriti da je razvoj vašeg deteta na dobrom putu.
Ukoliko je profil deteta pozitivan za faktore rizika za tekuće kašnjenje govora i jezika, neophodan je proaktivan pristup. Istraživanja pokazuju da se razvoj govora i jezika mogu značajno ubrzati intervencijom! U prvih 5 godina života, mozak ima najviše plastičnosti. To znači da možemo stvarno ojačati postojeće sinaptičke veze i kreirati nove! Zbog toga je toliko važno rano započeti intervenciju. Takođe, istraživanja pokazuju da što se pre dete uključi na tretman, daje bolje rezultate.
Učešće roditelja je neophodno u ranoj intervenciji. Logoped će sarađivati sa vama i kroz savete i primere vas naučiti kako da nađete načine da bi podstakli razvoj govora i jezika vašeg deteta tokom svakodnevnih rutina i interakcija. Raditi sa logopedom znači : da ćete naučiti kako i na koji način da implementirate strategije izgradnje govora i jezika kod deteta, a sve sa ciljem da pomognete vašem detetu da sutra postane pouzdan komunikator.
Zapamtite, vi ste najbolji učitelj vašem detetu!
Jelena Kudrić
dipl.defektolog logoped, reedukator psihomotorike